Trideset godina od Božićnog ustava

Prvi ustav neovisne Republike Hrvatske, poznat i kao „Božićni ustav“, ugledao je svjetlo dana 22. prosinca 1990. i njime je ostvaren temelj suverenosti, samostalnosti i državnosti Republike Hrvatske i njezin odnos prema tadašnjoj SFRJ. Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti razvilo je svojevrsnu tradiciju obilježavanja obljetnica važnih zakona i upravo se te obljetnice koriste kako bi se unutar tog kruga raspravilo o utjecaju, relevantnosti i prijedlozima koji bi pomogli sagledavanju zakona iz šireg gledišta.

Palača HAZU-a na Zrinjevcu

Upravo je u povodu 30. obljetnice donošenja Ustava Republike Hrvatske to vijeće HAZU-a 8. prosinca organiziralo okrugli stol s tematikom Ustavne promjene i političke nagodbe – Republika Hrvatska između ustavne demokracije i populizma. Zbog trenutne situacije s pandemijom koronavirusa i u skladu s odredbama Stožera civilne zaštite, okrugli stol održan je u obliku videokonferencije.

Pandemija i Ustav

Okrugli stol otvorio je Jakša Barbić, predsjednik Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava, navevši kako je riječ o šezdesetom okruglom stolu Znanstvenog vijeća. Ulogu moderatora preuzeo je organizator konferencije, akademik Arsen Bačić, koji se odmah osvrnuo na trenutnu situaciju s pandemijom pitajući: „Na koji će način ova godina obilježiti Ustav i njegovo trajanje? Na koji je način Ustav korespondirao u vremenu od devedesete godine pa do danas? Na koji nas način on obraća prema budućnosti?“

Prvi blok izlaganja započeo je bivši predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, predstavljajući svoj prijedlog izmjene Ustava RH iz 2014, u kojem su ključne točke bile odmak od historicizma u polju izvorišnih vrijednosti, jak naglasak na teritorijalnoj samoupravi u pogledu razvoja regija, nova hijerarhija pravnih propisa u odnosu jednih na druge, na Ustav, kao i na zakone Europske Unije. Na isti se prijedlog novog Ustava referirao i Branko Smerdel, koji je u daljem izlaganju raspravljao o promjeni paradigme izgradnje novih oblika ustavne demokracije u današnjim uvjetima, napominjući da je „cikličko obnavljanje različitih kriza normalan način funkcioniranja političkih sustava“ i da se „stabilnost (političkog) sustava mjeri sposobnošću da održi temeljne paradigmatske principe u razdobljima ratova, oružanih sukoba, nereda, elementarnih nepogoda ili pandemija nepoznatih bolesti“.

Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda RH, izlaganje je započeo determiniranjem uloge Ustavnog suda kao „medijatora društvenih zbivanja koji usmjerava cjelokupni pravni poredak prema temeljnim ustavnim vrednotama i načelima“. Kao glavnu zadaću i veliki izazov Ustavnog suda u razdoblju nakon pristupanja Europskoj Uniji Šeparović je naveo proces „judicijalizacije politike“, koji je posebno težak u slučaju Hrvatske, gdje postoji duboko ukorijenjeno nepovjerenje prema nositeljima državne vlasti, kojoj pripada i sam Ustavni sud. Uslijedilo je izlaganje Ustav, ali najljepši Sanje Barić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, koje je započela slikom Hrvatske u 2019. u očima međunarodnih organizacija, poput američke neprofitne organizacije Freedom House, koja se bavi istraživanjima pitanja slobode govora, demokracije i ljudskih prava. „Stvarni problem društvene stvarnosti izvire iz premreženosti“, tvrdi Sanja Barić, a ne iz nedostataka ili mana trenutnog Ustava RH. Ipak, potvrdila je riječi bivšega predsjednika Josipovića kada se osvrnula na potrebu promjena u lokalnoj samoupravi, odnosu prema okolišu i problemu sukoba interesa.

Drugi blok posvećen akutnim pitanjima ustavnopravnoga trenutka otvorio je Đorđe Gardašević s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. On se u izlaganju posebno osvrnuo na trenutnu situaciju s pandemijom i naveo da „hrvatski model kriznog stanja, odnosno izvanrednog stanja u članku 17. Ustava treba čitati kao ustavnopravnu ekspresiju koncepta ‘kočnica i ravnoteža’, a ne kao stanje izuzetka koje vodi prema neograničenoj prevlasti kriznih ovlasti“. Naglasio je da se ustav najbolje testira u izvanrednim i kriznim uvjetima. Robert Podolnjak, s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, složio se s bivšim predsjednikom Josipovićem i profesoricom Barić kada su u pitanju ključne promjene Ustava, koje smatra potrebnima, i posebno se osvrnuo na potrebu jačanja utjecaja građana pri izboru smjera kretanja u državi i pri izboru tijela izvršne vlasti. Osvrnuo se na rekordno nisku izlaznost građana na parlamentarnim izborima ove godine s tvrdnjom da se građanima treba omogućiti dopisno glasanje, odnosno glasanje putem interneta, što bi bilo od generalne koristi, a ne samo u ovim izvanrednim uvjetima u kojima se nalazimo.

 Mato Palić, s Pravnog fakulteta u Osijeku, u izlaganju je problematizirao ulogu referenduma kao alata populizma u Hrvatskoj. Osim činjenice da se sam pojam populizma u Hrvatskoj koristi izvan definiranog značenja, Palić je naglasio da nedovoljna definiranost izlaznih kvota, kao i tema referenduma kojih se on smije dotaknuti, omogućava Ustavnom sudu veću kontrolu nad tim aspektima. Biljana Kostadinov izlaganje je posvetila pojmu vladavine prava i različitoj percepciji tog pojma unutar neke realne i idealne primjene.

Uloga Ustavnoga suda

Ustavni sudac Mato Arlović donio je kratki pregled neizravnih i izravnih utjecaja Ustavnog suda na promjene, odnosno revizije, koje su donesene od njegova nastanka do danas. „Daleko najvažniji utjecaj Ustavnog suda vezan je uz same odluke koje donosi“, nastavio je Arlović referirajući se na primjere utjecaja Ustavnog suda na članak 16. Ustava RH, koji govori o razmjernom ograničavanju slobode i prava u svrhu održanja tih sloboda i prava u trenucima velikih prijetnji i kriza. Ustavni sudac Mario Jelušić donio je nakon toga kratki pregled  djelovanja Ustavnog suda, koji je s radom započeo još prije nastanka Božićnog ustava 1990.

Zvonimir Lauc naslovio je izlaganje Moralitet, legitimitet, legalitet, po njemu „sveto trojstvo konstitucionalnog inženjeringa“. Izlaganje je nastavljeno u smjeru relevantnosti pravnika kao socijalnih tehnologa, koji bi trebali iskorištavati sve blagodati razvoja novih tehnologija i znanja u prevladavanju moralne krize koja nastaje iz sukoba kapitalizma i demokracije, kao dva prevladavajuća koncepta u gospodarstvu, odnosno državnom ustroju.

Treći blok izlaganja ispunili su mlađi istraživači ustavnog prava i zakonodavstva, a blok je predvodila Anita Blagojević s Pravnog fakulteta u Osijeku, koja je pozornost usmjerila na ustavni položaj žena u Hrvatskoj nabrojivši pet ključnih ustavnih trenutaka u Hrvatskoj i pohvalila napredak u području ravnopravnosti spolova, ali jednako tako obratila pozornost na spor proces uvođenja prava. Ana Horvat Vuković s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predstavila je pitanje priziva savjesti među zdravstvenim djelatnicima na prostoru Republike Hrvatske.

Petar Bačić opisao je važnost suglasnosti i definitivnog utvrđenja odnosa ustavne politike i međunarodnog prava, koji se najpreciznije i najbolje vidi u okviru sama Ustava. Svoje izlaganje zaključio je tvrdnjom da se „može reći da su 1990. hrvatski ustavotvorci, na valu transformativnog konstitucionalizma stvorili okvir koji je, uz nužne prilagodbe omogućio realizaciju svih najvažnijih strateških ciljeva hrvatske politike“. Matija Miloš s Pravnog fakulteta sveučilišta u Rijeci predstavio je svoj referat i istraživanje s temom svjetovne države u RH. U referatu je odlučio detaljno prikazati postavke na kojima se temelji odnos Republike Hrvatske prema vjerskim zajednicama, zasnovan primarno na ugovorima Republike Hrvatske sa Svetom Stolicom, potvrđenima Ustavom. Posljednji je izlagao Vedran Zlatić, tajnik Hrvatske udruge za Ustavno pravo. Njegovo izlaganje razjasnilo je pitanja mogućnosti i granica neposredne promjene Ustava RH, odnosno promjene Ustava koje nastaju djelovanjem samih građana putem institucije referenduma. Upravo je ta mogućnost, prisutna u Ustavu RH od 2000, jedan od preduvjeta da se održi legitimitet Ustava, unatoč činjenici da se većina promjena Ustava donosi posredno, u krizama kada zbog urgentnosti nema vremena za neposredni proces.

Referati i izlaganja okruglog stola bit će objavljeni u zborniku naknadno, pa će se o svim navedenim temama zainteresirani moći dodatno informirati.